• Naslovnica
  • Facebook
  • Kontakt
  • Marketing
  • Zašto trebamo vjerovati instiktima?

    Signali što ih naša utroba šalje mozgu imaju velik utjecaj na naše osjećaje, raspoloženje i na odlučivanje te su često odgovor na zabrinjavajuće ili prijeteće događaje

    Objavljeno: 11.04.2018., 19.33h

    Foto: Metro portal

    Koliko ste samo puta osjetili grč u želucu prije neke neugodne situacije? Vjerujemo, prilično puta, pa vas stoga pitamo – koliko ste puta poslušali ovaj vrlo jasan signal da idete u pogrešnom smjeru? E, tu je odgovora mnogo… a većina će ipak reći – rijetko.

    Pogrešno, tvrde znanstvenici, jer su istraživanja pokazala da to što zovemo instikt, leptirići i slično stvarno postoji i da je zapravo dio razrađenoga zaštitnog sustava koji nas potiče da izbjegavamo određene situacije.

    Priznaju da je teško prepoznati kada vjerovati instinktu, osjećaju koji se nerijetko povezuje sa strahom ili sumnjom, no na temelju rezultata nedavnog istraživanja za to postoji znanstveno opravdan razlog.

    U članku objavljenom u časopisu Physiology, radu znanstvenika sa floridskoga Državnog sveučilišta stoji da signali što ih naša utroba šalje mozgu “imaju velik utjecaj na naše osjećaje, raspoloženje i na odlučivanje” te su često odgovor na zabrinjavajuće ili prijeteće događaje. Dr. Linda Rinaman, neuroznanstvenica sa sveučilišta na Floridi tvrdi da naša utroba neprestano komunicira s mozgom preko najdužega moždanog živca – vagusa.

    Ime mu potječe od latinske riječi “vagus”, što doslovno znači “lutajući”. Zato se ponekad za njega koristi i naziv živac lutalac jer luta od moždanog debla kroz vrat, prsni koš i abdomen te se grana po organima u obliku pleksusa.

    Živac prenosi poruke iz mozga prema abdomenu i obratno, a ovo potonje ljudi često nazivaju “leptirićima u trbuhu” koji nas potiču da procijenimo neku situaciju i odlučimo hoćemo li je izbjeći ili se s njom suočiti.

    Rezultati istraživanja koje je dr. Rinaman provela s kolegom Jamesom Maniscalcom s čikaškog Sveučilišta Illinois upućuju na to da signali koji kreću iz našega gastrointestinalnog trakta ponekad funkcioniraju poput crvene zastave koja nas sprečava u tome da počinimo neku pogrešku.

    “Povratni signali koje nam omogućuje vagalni živac djeluju poput neke vrste zaštite i potiču nas na oprez”, kaže Rinaman.  Istodobno podaci istraživanja pokazuju da i prehrana može imati velik utjecaj na kvalitetu signala koji nam stižu iz trbuha, što ponekad utječe na promjenu raspoloženja ili ponašanja.

    Dr. Rinaman tvrdi da prehrana s visokim udjelom masti može rezultirati upalom u gastrointestinalnom traktu, a to mijenja signale koje šalje vagus te, posljedično može rezultirati anksioznošću i depresijom.

    “Promjena načina prehrane, primjerice konzumacija probiotika može utjecati na promjenu raspoloženja”, kaže Rinaman.

    “No kako to funkcionira? Uključuje li to crijevni mikrobiom koji hranite i na koji način on šalje poruku u mozak putem vagalnog živca? Ovo je znanstveno područje u posljednjih nekoliko godina iznimno zanimljivo znanstvenicima, pa je trenutačno puno više pitanja nego odgovora”, kaže Rinaman, dodajući da je ponekad naša najjača instinktivna reakcija upravo ona koja nas najbolje informira i upućuje prije racionalizacije i analiziranja

    Stoga, vjerujte svom organizmu… on ipak zna najbolje.

    Izvor: Metro portal

    Ključne riječi
    Slušajte nas: Windows Media PlayerWinamp