• Naslovnica
  • Facebook
  • Kontakt
  • Marketing
  • Oprez s antibioticima: Tijelo se treba izboriti protiv bolesti

    Oko 80 posto zimskih bolesti su virusnog podrijetla i antibiotici ne pomažu u njihovu liječenju. Uzimaju li se prečesto, bakterije postaju otporne na njih

    Objavljeno: 26.11.2014., 11.34h

    Ako vas zaboli grlo, idući dan vam pukne glas pa se pojave kihanje i kašalj, odnosno ako simptomi stalno ‘šetaju’, to su tipični znakovi virusne upale grla kod koje ne treba inzistirati na tome da vam liječnik propiše antibiotike. Čak 80 posto zimskih bolesti koje zahvaćaju nos, uho, grlo i pluća su virusnog podrijetla, tako da uzimanje antibiotika ne pomaže. Dovoljno je odležati nekoliko dana i strpljivo liječiti prehladu dok ne prođe sama od sebe, iako kašalj često može potrajati. Slično je i s drugim upalama kod kojih nerijetko inzistiramo da nam liječnik propiše antibiotik, nesvjesni toga da to u konačnici za naše zdravlje može biti vrlo štetno jer antibioticima udaramo na sve bakterije u tijelu, kaže dr. Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i predsjednica ISKRA-e (Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike) pri Ministarstvu zdravlja.

    Ako su često i stalno izložene antibioticima, bakterije mogu razviti otpornost na njih. Iako najčešće ne izazivaju bolest, one u postupku liječenja mogu zalutati u primarno sterilne dijelove tijela i izazvati infekciju koju je teško liječiti. Kod bakterija koje su stvorile rezistentnost antibiotici više nisu učinkoviti i liječenje traje puno dulje te je kompliciranije. Posljednjih se godina, između ostalog, bilježi porast rezistentnosti E. coli, a u nekim slučajevima udio rezistentnih izoliranih bakterija iznosi i više od 60 posto. Poseban je problem to što se zadnjih desetljeća ne ulaže u razvoj antibiotika, pa već 25 godina nema novih.

    – Zbog toga je najgore što možemo učiniti kad smo bolesni inzistirati da nam liječnik propiše antibiotike. Umjesto toga uvijek je bolje pričekati jer se u prvim satima bolesti često ne može utvrditi kako će se ona razvijati. Zato bismo trebali biti strpljivi i poslušati kada liječnik primarne zaštite kaže da se javimo za dan ili dva kako bi se vidio razvoj situacije i odlučilo o upotrebi antibiotika – kaže naša sugovornica. Naravno, liječnik će prepoznati akutna stanja kod kojih je terapija antibiotikom potrebna, što su najčešće i situacije u kojima je potrebna i hospitalizacija pacijenta.

    Najgore što možemo učiniti za sebe jest piti antibiotike na svoju ruku.

    je uvriježena praksa da se u kućnoj ljekarni čuvaju zaostali antibiotici od prethodne terapije pa se uzimaju bez savjetovanja s liječnikom ili se posuđuju među susjedima, što nipošto ne bismo smjeli činiti – upozorava dr. Arjana Tambić Andrašević.

    Zimske bolesti potraju u prosjeku dva tjedna

    Kod većine lakših bolesti korisnije je informirati se o tome kako si prirodnim pripravcima ili dodacima prehrani možemo pomoći u ublažavanju simptoma bolesti umjesto da odmah posežemo za antibioticima.

    Također, treba se informirati o tome koliko bolest u prosjeku može potrajati kako bismo znali prepoznati traje li predugo i trebamo li se obratiti liječniku obiteljske medicine.

    U slučaju većine zimskih bolesti stanje će se poboljšati nakon dva tjedna, što je razdoblje tijekom kojega bismo trebali ostati strpljivi i liječiti se prirodno.

    Rizične skupine kojima se češće daje terapija

    Ako uistinu imate ozbiljnu infekciju, poput bakterijske upale pluća, liječnik će sigurno propisati terapiju antibioticima.

    Osobito ako je riječ o pacijentima koji inače boluju od neke kronične bolesti ili o starijim ljudima kod kojih je imunitet prirodno slabiji. Tako se češće antibiotici propisuju starijima od 65 godina, oboljelima od dijabetesa ili astme, onima koji boluju od kroničnih plućnih bolesti, bolesnicima s kroničnim srčanim problemima i onima koji zbog lijekova imaju oslabljen imunitet (pacijenti na terapiji steroidima, kemoterapiji i slično).
    Pratite simptome pa pođite liječniku

    Trajanje simptoma u slučaju najčešćih zimskih bolesti kod odraslih ljudi:

    Upala uha – do četiri dana
    Grlobolja – do tjedan dana
    Prehlada – do tjedan i pol
    Gripa – do dva tjedna
    Iscjedak iz nosa ili začepljen nos – do tjedan i pol
    Upala sinusa – do dva i pol tjedna
    Kašalj (koji nastupa nakon prehlade) – do tri tjedna

    Odgovara: dr. Arjana Tambić Andrašević

    Treba pustiti tijelo da se samo izbori protiv bolesti

    Poseban je problem taj što se više od 90 posto antibiotika troši u izvanbolničkom liječenju, iako su infekcije i bolesti za koje su antibiotici namijenjeni najčešće takve da čovjek mora biti hospitaliziran. Ukratko, antibiotici se koriste prekomjerno i prečesto kod blagih infekcija koje su često samoizlječive ili kod virusnih infekcija na koje uopće nemaju utjecaja.

    – Od 2008. godine, otkad provodimo javnu kampanju, bilježi se blagi pad potrošnje antibiotika, no to je još preskromno i premalo da bismo mogli biti zadovoljni. Iako se doista ne uzimaju bez recepta često, istraživanja pokazuju da građani još nemaju visoku svijest o njihovu djelovanju te da bi ih mnogi, kada bi postojala ta mogućnost, uzimali bez recepta – kaže dr. Arjana Tambić Andrašević. Upravo su zbog toga opasne kućne zalihe antibiotika zaostalog od prethodne terapije i lijekovi koji se posuđuju među susjedima.

    Izvor: 24sata.hr

    Ključne riječi
    ,
    Slušajte nas: Windows Media PlayerWinamp