• Naslovnica
  • Facebook
  • Kontakt
  • Marketing
  • Margarin je ipak bolji od maslaca?!

    Mnogo toga što znamo o mastima zapravo je pogrešno, a stručnjakinja za hranu navodi kako je margarin bolji izbor od maslaca, posebno u slučaju kada želite sačuvati zdravlje srca

    Objavljeno: 10.11.2014., 11.24h
    Foto_metro-portal.hr

    Već godinama nas uvjeravaju da je hrana koja sadržava masnoće loša i nezdrava. Oni koji žele biti vitki i zdravi, masti izbjegavaju u širokom luku. Međutim, to nije dobra ideja jer masti moraju biti dio ljudske prehrane.

    Masti su sastavni dio pravilne i uravnotežene prehrane. Energiju potrebnu za svakodnevno funkcioniranje dobivamo iz hrane koju konzumiramo i ne možemo je ne konzumirati ili u potpunosti izbjegavati. Međutim, najkoncentriraniji izvor energije od svih makronutrijenata su svakako masti. Procesom probave se razgrade do masnih kiselina i glicerola. Izvor su masnih kiselina, esencijalnih masnih kiselina, doprinose apsorpciji kalcija važnog za zdravlje kostiju i zubi te su važne za iskorištavanje vitamina topivih u mastima A, D, E i K u organizmu. Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake te da se neke unose češće, a neke rjeđe’, ističe Eva Pavić, magistra specijalistica sigurnosti i kvalitete hrane te rukovoditeljica Sektora za prehranu i dijetetiku u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

    Postoji nekoliko vrsta masti – zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline, a izvori su biljni i životinjski. ‘Hrana bogata zasićenim masnim kiselinama je crveno meso, vrhnje, maslac, punomasni mliječni proizvodi i palmino ulje, kokosovo ulje… Preporuka je da se ove vrste masnoća unose manje od 10 posto od ukupnog dnevnog energijskog unosa. Postoje i masti koje nisu preporučljive u prehrani jer osim što povećavaju tjelesnu masu, mogu i naštetiti zdravlju, a to su trans masne kiseline. Ove masne kiseline stvaraju se tijekom industrijske prerade pa se tako nalaze u brzoj hrani, grickalicama te pekarskim i industrijskim proizvodima. Preporučljivo je hranu koja sadrži trans masne kiseline u potpunosti izbjegavati. Ovakve vrste masti na deklaracijama se navode i kao hidrogenirano biljno ulje, djelomično hidrogenirano biljno ulje ili mast, djelomično očvrsnuta biljna mast’, navodi Pavić.

    ‘Dobre’ masti

    Ljudskom organizmu koriste jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline. Jednostruko nezasićene masne kiseline najzastupljenije su u maslinovom ulju, repičinom ulju, avokadu i majčinu mlijeku, jedan od mnogih razloga zašto se preporučuje dojenje. Višestruko nezasićene masne kiseline se u velikoj količini nalaze u određenim biljnim uljima poput suncokretovom ili kukuruznom. U ovu skupinu ulaze i esencijalne masne kiseline, a to su vrsta masnih kiselina koje naš organizam ne može sam sintetizirati nego ih moramo unijeti hranom.

    ‘Dvije najvažnije esencijalne masne kiseline su linolna (omega 6) i linolenska kiselina (omega 3). Upravo iz tog razloga trebale bi biti prisutne u svakodnevnoj prehrani jer su važne za normalan rast i razvoj djece i adolescenata. One svojim svojstvima utječu na rad našeg organizma te pomažu u očuvanju zdravlja srčanožilnog sustava. Prednost treba dati omega 3 masnim kiselinama čiji je izvor masna riba, losos, bakalar, srdela, skuša, tuna papalina, list, lanene sjemenke, chia sjemenke, soja i riblje ulje, a u našem organizmu djeluju protuupalno’, pojašnjava naša sugovornica.

    Margarin ipak nije toliko loš

    Među masnoćama na lošem glasu već se godinama nalazi i margarin. Ipak, Pavić ističe kako je to zabluda: ‘Margarin se prije dobivao procesom hidrogenacije i sadržavao je transmasne kiseline. No već se godinama koriste inovativni procesi proizvodnje zbog čega margarini koje nalazimo u trgovinama danas gotovo i ne sadrže transmasti, a bogati su nezasićenim masnim kiselinama koje imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se ‘dobrim’ mastima. Također, obogaćeni su vitaminima A, D i E te ne sadržavaju kolesterol.’

    Dodaje da margarini u prosjeku imaju sedam do deset svima poznatih sastojaka koji se u različitim kombinacijama pojavljuju i u mnoštvu druge hrane: ‘Kada je u pitanju zdravlje srca, margarin obično ima prednost nad maslacem jer se sastoji od biljnog ulja i ne sadržava kolesterol. Margarin također ima veći udio ‘dobrih’ masnoća kao što su polinezasićene i mononezasićene u odnosu na maslac. Ove vrste masti pomažu u smanjenju lipoproteina niske gustoće (LDL) ili ‘lošeg’ kolesterola.

    Što jesti?

    Iz svega navedenog vidljivo je da masnoće nije dobro izbjegavati. Naprotiv, valja ih uvrstiti u prehranu, ali, naravno, samo one zdrave. U tu kategoriju ulaze jednostruko nezasićene masne kiseline koje se mogu pronaći u maslinovu ulju, kukuruznom i repičinom ulju, avokadu, kikirikiju, orašastim plodovima, sjemenkama sezama i maka, kukuruzu, crnoj čokoladi, mliječnim proizvodima, margarinu i maslacu.

    Pavić savjetuje i konzumaciju Omega 3 masnih kiselina, a njima obiluju losos, bakalar, srdela, skuša, tuna papalina, list, lanene sjemenke, chia sjemenke i soja.

    Izvor: tportal.hr

    Ključne riječi
    , ,
    Slušajte nas: Windows Media PlayerWinamp