• Naslovnica
  • Facebook
  • Kontakt
  • Marketing
  • Hrvati se hrane nezdravo, najviše ih zanima kako smršavjeti

    Hrana o nama govori puno više nego što mislimo, a ponekad i više nego što želimo, poručuje Darija Vranešić Bender u svojoj novoj knjizi ‘Priče o hrani’. U intervjuu autorica nam otkriva i da se Hrvati uglavnom hrane nezdravo, što kuhanje govori o našoj osobnosti te upozorava da je sve veći broj ljudi opsjednut ‘zdravom prehranom’

    Objavljeno: 14.10.2013., 9.27h

    Što način na koji i kako kuhamo govori o našoj osobnosti?
    Htjeli mi to priznati ili ne, činjenica je da se naš svijet vrti oko hrane i kuhanja. U bilo kojem društvu kuhanje je ‘jezik’ kojim društvo nesvjesno otkriva svoju strukturu, kao što tvrdi poznati francuski antropolog Claude Levi-Strauss. Prema njemu, slobodno možemo reći da je kuhanje ono ‘što je najvažnije većini ljudi većinu vremena’!

    Svima je jasno da nam u 21. stoljeću hrana (i piće) već dugo vremena nije tek nutritivno zanimljiva. Ona je izvor našega zadovoljstva, povezuje nas s društvom i u svakodnevnom životu nosi mnoštvo značenja i poruka koje su povezane s našim socijalnim statusom, regionalnim i nacionalnim identitetom, religijskim uvjerenjima, spolom ili psihičkim propozicijama. Zbog toga nam hrana koju jedemo može puno reći o nama i svijetu u kojemu živimo. Može nam pomoći da budemo bolji i osjećamo se bolje.

    U izboru hrane i njezinoj pripremi zrcali se cjelokupni naš odnos prema društvu i prema nama samima. Zato hrana nije banalna ni bezvezna. Zaslužuje naše znanje i ljubav; valja njegovati ljubav prema hrani: onoj pripremljenoj iskreno, bez velike pompe, ali s dužnim poštovanjem.

    Prema vašem mišljenju, koliko kvalitetno se hrane Hrvati?
    Prosječni Hrvat voli meso, krumpir, rado pije pivo i vino, a pritom konzumira nedovoljno voća i posebice ribe. Unos šećera veći je od preporučenog, a isto tako i unos masnoća. Prehrana prosječnog Hrvata često je nedovoljno raznolika i neredovita.

    Odgovor je, dakle, da se u prosjeku Hrvati hrane nekvalitetno. No postoji izvjesna polarizacija na one koji su iznimno svjesni i zainteresirani za hranu i one koji hranu potpuno zanemaruju. Ipak, razmišljanje i razgovor o hrani su sveprisutni, a posebno interes za svakojake dijete za mršavljenje.

    Zašto se mediteranska prehrana smatra zlatnim standardom?
    Najveći broj velikih znanstvenih studija bavio se upravo mediteranskom prehranom i zdravljem i to posljednjih 60 godina. Rezultati sustavno pokazuju povoljne rezultate i zbog takvog sustavnog trenda koji ukazuje na blagotvornost imamo pravo govoriti da je mediteranska prehrana doista zlatni standard. U tim stavovima podupire nas i Svjetska zdravstvena organizacija.

    Znanstvena istraživanja sustavno pokazuju da mediteranska prehrana štiti od bolesti srca i ujedno može pomoći osobama koje već imaju neku od srčanožilnih bolesti. Primjerice, tako štiti od ponovljenih srčanih udara.

    Pokazalo se i da je prehrana s visokim udjelom voća, povrća, maslinova ulja i proizvoda od cjelovitih žitarica povezana sa znatnim smanjenjem kolesterola u krvi, i od tuda znatno manjim rizikom za srčanožilne bolesti. Suprotno, najveće izglede za previsoku koncentraciju kolesterola u krvi i poteškoće sa srcem imaju osobe čija se prehrana većinom sastoji od crvenoga mesa i masti životinjskoga podrijetla.

    Kako se definira zdrav psihološki odnos prema hrani?
    Zdrav odnos prema hrani lijepo ocrtava drevna izreka ‘Jedi da bi živio, a ne živi da bi jeo’. Svijest i poštovanje prema hrani treba imati, posebice danas kada je kvalitetna hrana sve manje dostupna. Također, brojni stručnjaci najavljuju da će cijene hrane samo rasti, tako da hrana svakako zaslužuje našu dužnu pažnju.

    Kako se ljudi razlikuju prema psihološkom doživljaju hrane?
    Odnos prema hrani složen je, djelomično evolucijski urođen, ali uz značajne okolišne utjecaje koje je donio suvremeni način života. Uglavnom jedemo kad god smo gladni, no ponekad to radimo i nakon što smo popunili prazninu u želucu. Stručni naziv takvoga ponašanja je prejedanje i za njega postoji više razloga.

    Među najpoznatijima je onaj povezan s osjećajima, kad govorimo o emocionalnom prejedanju za koje više nitko ne sumnja da pridonosi suvremenoj epidemiji debljine. Stručnjaci procjenjuju da je danas 75 posto svih prejedanja uzrokovano osjećajima, primjerice ljutnjom, strahom, srećom, frustracijom, nesigurnošću, neuspjehom, neuzvraćenom ljubavlju, tugom, depresijom, stresom, anksioznošću, problemima u međuljudskim odnosima, niskom razinom samopoštovanja…

    U takvim situacijama hrana je nekima barem kratkoročna utjeha pa se hvataju za žlicu, umjesto da se obračunaju s pravim problemom. Drugi dio medalje su poremećaji hranjenja poput anoreksije i bulimije koji postaju sve veći problem u sve ranijoj dobi. Također, sada se već u ozbiljnoj znanstvenoj literaturi mogu pronaći navodi da je moderno društvo ‘ortoreksično’ ili opsjednuto ‘zdravom prehranom’. Nastavno na to, suvremeni američki autor Michael Pollan govori kako Amerikanci imaju ‘nacionalni poremećaj hranjenja’.

    Često možemo čuti da ovisnosti spadaju među najteže bolesti današnjice, a pri tomu se obično misli na alkoholizam, narkomaniju i pušenje. Sve donedavno ovisnost o hrani nismo razmatrali kao ozbiljnu znanstvenu hipotezu, iako nam je jasno da postoji veza između debljine i emocionalnoga prejedanja – preciznije, patološkog uživanja u prekomjernim količinama određenih namirnica. Novije studije podastiru sve više dokaza da kognitivni, hedonistički i emocionalni procesi imaju važnu ulogu u unosu i potrošnji energije, a to znači u održavanju energijske ravnoteže koja utječe na debljanje.

    Najnovija knjiga Darije Vranešić Bender ‘Priče o hrani’ zapravo je zbirka intrigantnih priča koje otkrivaju što se doista kuha u vašoj kuhinji. Namirnice su secirane oštrim perom znanstvenice, zaljubljenice i vrhunske poznavateljice hrane.

    Knjiga je mikroskopski precizna, ali i sočna zbirka koja otvara nove horizonte spoznaje o hrani i kulinarstvu. Uronite i vi u čaroban svijet hrane i saznajte pregršt novih korisnih informacija.

    Izdavač knjige je C. T. – Poslovne informacije, a knjiga se može dobiti u trgovinama Tisak medije i svim boljim knjižarama po cijeni od 129 kuna.

    Izvor: tportal.hr

    Ključne riječi
    ,
    Slušajte nas: Windows Media PlayerWinamp